Manja slova Veća slova RSS
>

Intervju ministra Radulovića za Dnevne novine

Intervju ministra Radulovića za Dnevne novine
Datum objave: 31.12.2016 14:21 | Autor: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Ispis Štampaj stranicu


Značajno pojednostavljivanje procedura za dobijanje građevinskih dozvola biće jedan od prvih koraka koji ću, kao ministar održivog razvoja i turizma, preduzeti u oblasti prostora i planiranja, jer administracija ne smije biti prepreka investitorima, kazao je Dnevnim novinama prvi čovjek resornog ministarstva Pavle Radulović. U intervjuu za Dnevne novine, Radulović je kazao da će u fokusu njegovog djelovanja biti i životna sredina, ali i rad na produženju sezone. Od 2017. očekuje da će donijeti veće prihode u turizmu, koji su u godini za nama bili rekordni.

DN: Nedavno ste imenovani za ministra održivog razvoja i turizma. Kako ocjenjujete uređenost resora koji ste preuzeli i šta će biti u fokusu Vašeg djelovanja u narednom periodu?

Radulović: Ministarstvo održivog razvoja i turizma je veoma kompleksno, budući da se sastoji iz tri cjeline koje su na prvi pogled različite, ali na mnogo načina povezane. U narednom periodu pokušaću da, zajedno sa timom profesionalaca, nađem najbolje načine da odluke koje se donose pojedinačno za svaku od njih ne remete nego unapređuju i ostale oblasti. Konkretno, u oblasti prostora i planiranja jedan od prvih koraka biće značajno pojednostavljivanje procedura kada su u pitanju građevinske dozvole. Administracija uopšte mora biti ažurna, a njeno poslovanje podsticaj, a ne prepreka investitorima. Kada je u pitanju turizam, bez obzira na dobre rezultate prethodne sezone, moramo planski djelovati kako bismo podstakli pred i post sezonu. Dovođenjem novih operatera imaćemo priliku da značaj no promovišemo zemlju i zaradimo novac, ali ono što je dugoročno još važnije, jeste da je to prilika da usvojimo nove standarde poslovanja. Danas se u svijetu usluga izuzetno cijeni i u tom smislu moramo biti konkurentni. Takođe, veoma je značajno da uvežemo potencijale koje imamo. Kada naša ponuda i popunjenost hotela bude cjelogodišnja, možemo računati na ozbiljan zaokret našeg stanovništva ka ostalim granama privrede, na prvom mjestu poljoprivredi. Na taj način imat ćemo kome da ponudimo domaći proizvod, a privrednicima omogućimo siguran plasman i u krajnjem sigurnu budućnost u poslovanju. Životna sredina će takođe biti u mom fokusu rada, jer smatram da je prostor koji imamo dragocjen, a njegovo očuvanje obaveza koju imamo prema nama samima i budućim generacijama. To ne znači da ne treba da na najbolji način oživimo turističku ponudu na tim prostorima, naprotiv. Znam da u svijetu postoji mnogo već provjerenih načina da razvoj bude u funkciji očuvanja prirode i na opšte zadovoljstvo i dobrobit stanovništva. Postignut je veliki uspjeh sa Poglavljem 27 koje se tiče životne sredine. Pred nama je težak period ispunjavanja svih propisa koji iz njega proizilaze, ali me posebno raduje što će sprovođenjem takvih standarda dugoročno stanovništvo osjetiti konkretne benefite.

DN: Kakva su Vaša očekivanja od predstojeće sezone?

Radulović: Prema svim raspoloživim podacima 2016. godina je bila rekordna, kako po broju ostvarenih turističkih dolazaka i noćenja, tako i kada su ostvareni prihodi u pitanju. Činjenica je da smo jedna od rijetkih turističkih destinacija koja je uspjela da održi rast turista, noćenja i prihoda dugi niz godina i vjerujem da ćemo taj pozitivan trend nastaviti i u godinama pred nama. Konkretno, od naredne Ijetnje turističke sezone očekujem još veći rast ostvarenih noćenja i rast prihoda, veću posjetu u vansezoni, veći broj turističkih dolazaka sa emitivnih tržišta zemalja EU, rast posjeta na sjeveru Crne Gore i bolju valorizaciju brojnih potencijala na tom području. Prema očekivanjima, u 2017. će biti nastavljen pozitivan trend, tj. prognozira se povećanje za tri do četiri odsto svih pokazatelja turističkog prometa, time i prihoda od turizma, u odnosu na ovogodišnje rezultate.

DN: Produženje sezone jedan je od prioritetnih ciljeva svih turističkih poslenika. Šta smatrate da treba preuzeti kako bi se on ostvario?

Radulović: Kao što je poznato, špic sezone u našoj destinaciji je uvijek izuzetno dobro popunjen, možda čak i previše, pa je naše želja da pred i postsezona budu znatno bolje posjećene kako bi se infrastruktura u špicu sezona malo rasteretila. Da bismo privukli veći broj turista u vansezoni moramo imati konkurentne cijene za taj period godine, ali i bogatu ponudu kojom ćemo privući turiste. Svakako kvalitet ponude mora biti na visokom nivou tokom cijele godine. Šansu vidim u diverzifikaciji ponude odnosno u kongresnom, sportskom, zdravstvenom, kulturnom, vjerskom i ruralnom turizmu. Ovi posebni oblici turizma mogu značajno doprinijeti boljoj posjeti u vansezoni, uz adekvatne turističke aranžmane. Tu su prisutne i brojne manifestacije, kojih je iz godine u godinu namjenski sve više upravo u ovom intervalu. Sa druge strane, sa turističkom privredom i aviokompanijama moramo raditi na kreiranju povoljnijih i atraktivnijih turističkih aranžmana u vansezoni, sa posebnim osvrtom na sjever Crne Gore.

DN: Koliko je potrebno novih hotela Crnoj Gori?

Radulović: Strategijom razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine prioritet je dat izgradnji hotelskih kapaciteta visoke kategorije koji, shodno brojnim istraživanjima, u najvećoj mjeri doprinose pozitivnim efektima na BDP, zaposlenost, te smanjuju sezonalnost. Od 2012. godine do danas dobili smo 57 novih hotela visoke kategorije, odnosno sa četiri i pet zvjezdica, sa blizu 5.000 novih ležaja, što u procentima iznosi povećanje od 53,2 odsto u odnosu na 2012. Samo tokom 2016. dobili smo 20 novih hotela visoke kategorije, od čega 18 sa četiri zvjezdice i dva nova hotela sa pet zvjezdica i ukupno 2.063 ležaja. Uskoro se očekuje otvaranje još jednog novog hotela sa pet zvjezdica u primorskom regionu. Trenutno stanje u hotelskoj industriji Crne Gore je oko 40.000 ležajeva, a strateškim dokumentima predviđa se oko 70.000 nedostajućih kreveta, što činjenično pokazuje da su nam neophodni dodatni hotelski kapaciteti. Smatram da je važno da se nastavi sa ovim trendom izgradnje uz maksimalno poštovanje urbanističkih standarda, kako bi došlo do ravnomjernog razvoja i kako bi se izbjeglo pretrpavanje infrastrukture, prije svega na Primorju. Sjeveru Crne Gore su potrebni veliki hoteli visoke kategorije kako bi se turisti duže zadržali i kako bismo stvorili bazu za masovniji razvoj, prije svega, sportsko rekreativne ponude ali zdravstvene.

DN: Posljednjih godina crnogorski turizam privukao je svjetske turističke brendove. Ima li interesovanja za ulazak na tržište nekog poznatog brenda koji bi investirao u turistički razvoj sjevera Crne Gore?

Radulović: Iako potencijali sjevera još nijesu realizovani u mjeri u kojoj želimo, hrabri činjenica da već duži niz godina ovaj region sve više tražen i da je sve veći broj, prvenstveno stranih, turista prisutan na sjeveru. Takođe, posebno nas raduje da je pažnja investitora sa juga počela polako da se premješta na kontinentalni i sjeverni dio naše države. Starwood grupa je preuzela bivši hotel Lipku u Kolašinu, čije je otvaranje renoviranog hotela Four Points By Sheraton upriličeno početkom decembra. U toku su pripremne aktivnosti za izgradnju Westin Kolašin Resorta na lokaciji ispod ski staze Kolašin 1450, čije otvaranje se očekuje u 2020. godini. Oba hotela će zapošljavati oko 250 ljudi. Sem toga, još nekoliko hotela u kontinentalnom dijelu i na sjeveru dobilo je nove vlasnike i odvijaju se ili će uskoro otpočeti aktivnosti s ciljem njihovog stavljanja u punu funkciju. Ovo su neki od rezultata koji su postignuti planiranim aktivnostima, a koji predstavljaju najbolji način oživljavanja sjevera. Mogućnost zaposlenja, razmjena iskustava sa ljudima van ove zemlje, najbolji su put i za ekonomski i sociološki razvoj jednog područja. Međutim, ne treba zaboraviti i odluke Vlade i rad na legislativi kako bi se što bolje razvila turistička ponuda, posebno na sjeveru. Podsjetiću da je Vlada krajem jula donijela Odluku o dodjeli sredstava za podsticanje direktnih investicija, vrijednosti od skoro 20,5 miliona eura, koje se odnose na hotele i fabrike na sjeveru Crne Gore. Takođe, u narednom periodu pristupiće se izradi nove Strategije razvoja turizma.


OČEKIVANJA OD NOVE GODINE

Od naredne ljetnje turističke sezone očekujem još veći rast ostvarenih noćenja i rast prihoda, veću posjetu u vansezoni, veći broj turističkih dolazaka sa emitivnih tržišta zemalja EU, rast posjeta na sjeveru Crne Gore i bolju valorizaciju brojnih potencijala na tom području.


Intervju je objavljen u izdanju „Dnevnih novina“ od 31.12.2016.